Rad analizira ulogu narodnih knjižnica u Hrvatskoj u kontekstu održivog razvoja kroz dvije komplementarne dimenzije: internu (reaktivnu) održivost, koja se odnosi na institucionalno poslovanje knjižnica, i eksternu (proaktivnu) održivost, koja obuhvaća njihovu društvenu ulogu u promicanju održivosti. Istraživanje se temelji na mješovitom metodološkom pristupu koji uključuje i anketu provedenu na uzorku od 99 narodnih knjižnica.
Rezultati pokazuju da knjižnice provode određene održive prakse, ali uglavnom nesustavno i bez jasnog strateškog okvira. Najrazvijeniji aspekt je društvena održivost kroz programe inkluzije, cjeloživotnog učenja i pristupa znanju, dok je ekonomska održivost najslabije zastupljena. Rad ističe važnu ulogu knjižnica kao ključnih aktera održivog razvoja lokalnih zajednica te nudi integrirani konceptualni model koji po prvi put u hrvatskom kontekstu sustavno razlikuje internu i eksternu dimenziju održivosti.
Istraživanje je provedeno u okviru Centra za održivi razvoj kroz kulturu u okviru projekta Bit i boje održivog regionalnog razvoja u Republici Hrvatskoj. Cijeli rad dostupan je na: https://doi.org/10.30754/vbh.69.1.1820
