<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>BORE</title>
	<atom:link href="https://bore.irmo.hr/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://bore.irmo.hr</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Thu, 09 Apr 2026 10:53:20 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.8.1</generator>

<image>
	<url>https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2024/06/cropped-favicon-32x32.png</url>
	<title>BORE</title>
	<link>https://bore.irmo.hr</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title> Dr. sc. Irina Panovska održala predavanje „Meksičko tržište rada kroz prizmu Beveridgeove krivulje”</title>
		<link>https://bore.irmo.hr/dr-sc-irina-panovska-odrzala-predavanje-meksicko-trziste-rada-kroz-prizmu-beveridgeove-krivulje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragana Markanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 09 Apr 2026 10:53:20 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bore.irmo.hr/?p=1380</guid>

					<description><![CDATA[U srijedu, 8. travnja 2026. godine, u Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu održano je gostujuće predavanje dr. sc. Irine Panovske, izvanredne profesorice na Sveučilištu Texas (SAD), pod naslovom „Meksičko tržište rada kroz prizmu Beveridgeove krivuljei“, u okviru BORE projekta. U svom izlaganju dr. sc. Panovska je predstavila analizu kako se tržište rada u [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U srijedu, 8. travnja 2026. godine, u Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) u Zagrebu održano je gostujuće predavanje dr. sc. Irine Panovske, izvanredne profesorice na Sveučilištu Texas (SAD), pod naslovom „Meksičko tržište rada kroz prizmu Beveridgeove krivuljei“, u okviru BORE projekta.</p>
<p>U svom izlaganju dr. sc. Panovska je predstavila analizu kako se tržište rada u Meksiku mijenjalo tijekom i nakon pandemije COVID-19. Pokazano je da je u vrijeme pandemije došlo do naglog rasta nezaposlenosti i pada broja oglasa za posao, dok se od 2021. tržište postupno oporavlja. Zanimljivo, u posljednje dvije godine broj slobodnih radnih mjesta opada, ali bez rasta nezaposlenosti, što upućuje na stabilizaciju tržišta rada. Također je istaknuta povezanost s inflacijom. Naglašeno je da ključnu ulogu u ovim kretanjima imaju promjene unutar samog tržišta rada, poput dostupnosti radne snage i načina na koji se radnici i poslodavci međusobno pronalaze. Predavanje je dodatno ukazalo na razlike među regijama Meksika te važnost razumijevanja tih procesa za donošenje učinkovitih ekonomskih politika.</p>
<p>Predavanje je zaključeno raspravom sa sudionicima, u kojoj su otvorena pitanja razlika između Meksika i EU, utjecaj neformalne zaposlenosti na tržite rada te je dodatno produbljena analiza meksičkih regionalnih razlika.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Gostujuće predavanje izv. prof. dr. sc. Irine B. Panovske</title>
		<link>https://bore.irmo.hr/gostujuce-predavanje-izv-prof-dr-sc-irine-b-panovske/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragana Markanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 03 Apr 2026 07:34:38 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bore.irmo.hr/?p=1209</guid>

					<description><![CDATA[Pozivamo vas na gostujuće predavanje izv. prof. dr. sc. Irine B. Panovske s Škole za ekonomske i političke znanosti, Sveučilišta u Texasu u Dallasu, SAD-u, u srijedu, 8. travnja 2026. u 14:00 sati u knjižnici Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Predavanje se održava u sklopu projekta BORE – Bit i boje održivog regionalnog razvoja u Republici [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Pozivamo vas na gostujuće predavanje izv. prof. dr. sc. Irine B. Panovske s Škole za ekonomske i političke znanosti, Sveučilišta u Texasu u Dallasu, SAD-u, u srijedu, 8. travnja 2026. u 14:00 sati u knjižnici Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Predavanje se održava u sklopu projekta BORE – Bit i boje održivog regionalnog razvoja u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Kroz izlaganje pod nazivom „<em>Meksičko tržište rada kroz prizmu Beveridgeove krivulje</em>“ bit će predstavljena prva Beveridgeova krivulja za područje Meksika i njegovih regija. Analiza se temelji na prikupljenim podacima o slobodnim radnim mjestima i stopama (uvjetne formalne) nezaposlenosti, s ciljem identificiranja ključnih pokretača gospodarske aktivnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini u razdoblju nakon pandemije COVID-19. Izlaganje će analizirati promjene u odnosu između ponude i potražnje na tržištu rada te strukturne prilagodbe koje su uslijedile u navedenom razdoblju.</p>
<p>Predavanje će se održati na engleskom jeziku.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Novi kolega u BORE timu – izv. prof. dr. sc. Vladimir Arčabić</title>
		<link>https://bore.irmo.hr/novi-kolega-u-bore-timu-izv-prof-dr-sc-vladimir-arcabic/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragana Markanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 19 Feb 2026 13:15:51 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bore.irmo.hr/?p=1195</guid>

					<description><![CDATA[Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) s zadovoljstvom objavljuje da se timu BORE i Odjela za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj pridružio izv. prof. dr. sc. Vladimir Arčabić. Njegovo međunarodno priznato znanstveno iskustvo obuhvaća napredne metode u području makroekonomije, poslovnih ciklusa, primijenjene ekonometrije i makroekonomskog modeliranja, s posebnim naglaskom na analizu i [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) s zadovoljstvom objavljuje da se timu BORE i Odjela za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj pridružio izv. prof. dr. sc. <a href="https://irmo.hr/djelatnici/dr-sc-vladimir-arcabic/">Vladimir Arčabić</a>.</p>
<p>Njegovo međunarodno priznato znanstveno iskustvo obuhvaća napredne metode u području makroekonomije, poslovnih ciklusa, primijenjene ekonometrije i makroekonomskog modeliranja, s posebnim naglaskom na analizu i modeliranje gospodarskih kretanja i procesa konvergencije. Izv. pof. dr. sc. Arčabić redovito objavljuje u prestižnim međunarodnim časopisima, sudjeluje u projektima financiranim od hrvatskih i europskih institucija te je dobitnik više nagrada za znanstvenu izvrsnost.</p>
<p>U okviru IRMO tima izv. prof. dr. sc. Arčabić će posebno doprinijeti kvantitativnoj analizi gospodarskih aspekata održivog razvoja, a njegovo iskustvo u radu s makroekonomskim modelima, vremenskim serijama i empirijskim metodama dodatno će ojačati istraživačke kapacitete Odjela u temama povezanim s regionalnim razvojem i politikama održivog razvoja.</p>
<p>Izv. prof. dr. sc. Arčabić je izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji mu ostaje matična institucija. Ujedno je i član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Objavljen znanstveni rad “Obrada i zaštita osobnih podataka u kontekstu jačanja urbane sigurnosne otpornosti“</title>
		<link>https://bore.irmo.hr/objavljen-znanstveni-rad-obrada-i-zastita-osobnih-podataka-u-kontekstu-jacanja-urbane-sigurnosne-otpornosti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragana Markanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 19 Jan 2026 11:20:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bore.irmo.hr/?p=1170</guid>

					<description><![CDATA[Dr. sc. Ivana Keser objavila je znanstveni rad u koautorstvu “Obrada i zaštita osobnih podataka u kontekstu jačanja urbane sigurnosne otpornosti“ u okviru BORE projekta. Rad je objavljen u 82. knjizi nakladničkog niza Znanstvenog vijeća Modernizacija prava, HAZU. U radu se analizira prizma Europske urbane otpornosti kroz kontekst tehnologije prepoznavanja lica koju koriste tijela za [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Dr. sc. Ivana Keser objavila je znanstveni rad u koautorstvu “Obrada i zaštita osobnih podataka u kontekstu jačanja urbane sigurnosne otpornosti“ u okviru BORE projekta. Rad je objavljen u 82. knjizi nakladničkog niza Znanstvenog vijeća <em>Modernizacija prava, </em>HAZU. U radu se analizira prizma Europske urbane otpornosti kroz kontekst tehnologije prepoznavanja lica koju koriste tijela za provedbu zakona. Uvodni dio rada nudi teorijski okvir europske urbane otpornosti koji se odnosi na sigurnosne aspekte otpornosti, a što se poglavito odnosi na primjenu modernih tehnologija koje se koriste za potrebe osiguravanja javne sigurnosti. Problematizira se korištenje moderne tehnologije u kontekstu prikupljanja i obrade podataka te se navode relevantni primjeri iz javnog i privatnog sektora koji naglašavaju izazove balansiranja između interesa javne sigurnosti i interesa zaštite privatnih podataka. Rad temeljito analizira relevantan europski (LED Direktiva) i nacionalni pravni okvir za obradu podataka koju provode tijela za provedbu zakona prilikom istraživanja kaznenih dijela odnosno prilikom provođenja mjera za zaštitu javne sigurnosti. Posebno se razmatraju segmenti automatizirane obrade podataka, profiliranja ispitanika, odgovornosti za provođenje obrade podataka, svrsishodnosti i sveobuhvatnosti istražnih mjera obrade podataka, obveze informiranja te postupka odlučivanja. Kroz rad se na odgovarajućim mjestima ukazuje na određene pravne nedorečenosti te upozorava na određene elemente pravnog okvira koji zahtijevaju daljnje zakonodavne napore, kako po pitanju iscrpnijeg uređenja primjene tehnologije prepoznavanja lica, tako i po pitanju ispunjavanja širih zahtjeva odnosno ciljeva strategije urbane otpornosti.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Objavljen znanstveni rad “Leadership Mindset and Skills for Wellbeing in Museums” </title>
		<link>https://bore.irmo.hr/objavljen-znanstveni-rad-leadership-mindset-and-skills-for-wellbeing-in-museums/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragana Markanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 03 Dec 2025 07:53:40 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Centar]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bore.irmo.hr/?p=1158</guid>

					<description><![CDATA[Marta Šveb Dragija i dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić objavile su znanstveni rad “Leadership Mindset and Skills for Wellbeing in Museums” u časopisu Muzeológia a kultúrne dedičstvo, kroz CORK – Centar za održivi razvoj kroz kulturu u okviru BORE projekta.  Rad istražuje kako muzeji mogu postati važni promotori dobrobiti te koje su upravljačke vještine i načini razmišljanja potrebni za razvoj inicijativa koje promiču dobrobit u muzejima. Na temelju intervjua i istraživanja provedenog s [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span data-contrast="auto">Marta Šveb Dragija i dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić objavile su znanstveni rad “Leadership Mindset and Skills for Wellbeing in Museums” u časopisu Muzeológia a kultúrne dedičstvo, kroz CORK – Centar za održivi razvoj kroz kulturu u okviru BORE projekta.</span><span data-ccp-props="{}"> </span></p>
<p><span data-contrast="auto">Rad istražuje kako muzeji mogu postati važni promotori dobrobiti te koje su upravljačke vještine i načini razmišljanja potrebni za razvoj inicijativa koje promiču dobrobit u muzejima. Na temelju intervjua i istraživanja provedenog s vodstvom hrvatskih muzeja, autorice identificiraju devet ključnih vještina vodstva te naglašavaju muzeje kao važno mjesto za poticanje dobrobiti zajednice. U radu se daju i preporuke za poticanje rasta i razvojno orijentiranog načina razmišljanja i jačanje upravljačkih kompetencija.</span></p>
<p><span data-contrast="auto">Poveznica na rad u otvorenom pristupu: <a href="https://muzeologia.sk/index_htm_files/MKD_4_25_dragija.pdf">https://muzeologia.sk/index_htm_files/MKD_4_25_dragija.pdf</a></span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Novi priručnik u seriji &#8211; Priručnik za ozelenjivanje kulturne baštine</title>
		<link>https://bore.irmo.hr/novi-prirucnik-u-seriji-prirucnik-za-ozelenjivanje-kulturne-bastine/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragana Markanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 02 Dec 2025 09:14:19 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Centar]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bore.irmo.hr/?p=1153</guid>

					<description><![CDATA[U izdanju Jesenski i Turk, naši IRMO-ovci Daniela Angelina Jelinčić, Sanja Tišma  i Marko Raič objavili su „Priručnik za ozelenjivanje kulturne baštine“. Priručnik je rezultat istraživačkog rada Centra za održivi razvoj kroz kulturu u okviru BORE projekta te je izdan kao 4. knjiga u seriji Kulturna baština u praksi (prva knjiga je „Priručnik za održivost kulturne baštine“, 2022., druga „Cjelovita procjena učinaka [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U izdanju Jesenski i Turk, naši IRMO-ovci <strong>Daniela Angelina Jelinčić</strong>,<strong> Sanja Tišma</strong>  i <strong>Marko Raič</strong> objavili su „Priručnik za ozelenjivanje kulturne baštine“. Priručnik je rezultat istraživačkog rada Centra za održivi razvoj kroz kulturu u okviru BORE projekta te je izdan kao 4. knjiga u seriji <strong><em>Kulturna baština u praksi</em> </strong>(prva knjiga je „Priručnik za održivost kulturne baštine“, 2022., druga „Cjelovita procjena učinaka intervencija u području kulturne baštine“, 2023., a treća “Priručnik za sudioničko planiranje i upravljanje kulturnom baštinom”, 2024.). <strong>Cilj</strong> mu je pružiti inspiraciju za djelovanje kako bi se kulturna baština prepoznala ne samo kao dio prošlosti, već i kao aktivan resurs u suočavanju s izazovima klimatskih promjena i oblikovanju otpornije budućnosti. Pruža <strong>praktične informacije</strong> o mogućim načinima ozelenjivanja kulturne baštine, kako materijalne, tako i nematerijalne, uz inspirativne primjere prakse, kroz njenu reaktivnu, ali i proaktivnu ulogu: <strong>reaktivna</strong> se odnosi na aktivnosti očuvanja i osiguravanja održivosti samih kulturnih dobara kao odgovor na negativne utjecaje klimatskih promjena (baština kao objekt) dok <strong>proaktivna </strong>podrazumijeva aktivnosti i inicijative kojima kulturna baština doprinosi sprječavanju i smanjivanju posljedica klimatskih promjena (baština kao subjekt).</p>
<p>Priručnik najprije donosi <em><u>ishodišne pojmove</u></em> vezane za ozelenjivanje kulturne baštine, odnosno zelenu kulturnu baštinu. Zatim iznosi <em><u>međunarodne, europske i nacionalne politike</u></em> koje se odnose na međuodnos kulturne baštine, okoliša i klimatskih promjena, a u središnjem dijelu predstavlja <em><u>primjere dobre prakse</u></em> ozelenjivanja kulturne baštine kroz tri tematska pravca: praćenje i ublažavanje učinaka klimatskih promjena na samu kulturnu baštinu; oblikovanje ekološkog ponašanja kroz kulturnu baštinu; te koncepta zelene baštine koji podrazumijeva baštinu povezanu s biljkama i biljnim okolišem. Slijedi poglavlje o <em><u>kulturnim uslugama ekosustava i zelenoj infrastrukturi</u></em>, a zatim se predlažu <em><u>praktični koraci</u></em> koje je potrebno poduzeti za uspjeh u vlastitim projektima. Konačno, opisani su i najveći <em><u>izazovi ozelenjivanja kulturne baštine</u></em>, koji naznačuju smjer budućih istraživanja i konkretnih aktivnosti.</p>
<p>Namijenjen je svima koji se bave kulturnom baštinom, okolišem i održivim razvojem: stručnjacima iz područja zaštite i upravljanja baštinom, konzervatorima, urbanistima, donositeljima odluka, djelatnicima u kulturi, arhitektima, znanstvenicima i istraživačima, ali i predstavnicima civilnog društva te svima zainteresiranima za vezu između kulturne baštine i klimatskih promjena. Posebno je koristan onima koji rade na projektima prilagodbe klimatskim promjenama, razvoju zelene infrastrukture i razvoju javnih politika.</p>
<p><strong>Priručnik se može nabaviti ovdje:</strong> <a href="https://www.jesenski-turk.hr/hr/prirucnik-za-ozelenjavanje-kulturne-bastine">https://www.jesenski-turk.hr/hr/prirucnik-za-ozelenjavanje-kulturne-bastine</a></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Objavljen znanstveni članak  “Graffiti Vandalism at Cultural Heritage Assets: Review and Effectiveness of Prevention and Removal Methods„</title>
		<link>https://bore.irmo.hr/objavljen-znanstveni-clanak-graffiti-vandalism-at-cultural-heritage-assets-review-and-effectiveness-of-prevention-and-removal-methods/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragana Markanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 28 Nov 2025 17:59:29 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Centar]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bore.irmo.hr/?p=1148</guid>

					<description><![CDATA[IRMO znanstvenice dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić i dr. sc. Anamarija Farkaš objavile su znanstveni članak pod naslovom “Graffiti Vandalism at Cultural Heritage Assets: Review and Effectiveness of Prevention and Removal Methods„. Rad je objavljen u časopisu International Journal of Conservation Science. Teme IJCS-a pokrivaju sve discipline i grane moderne znanstvene konzervacije, znanosti o okolišu i [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><span data-contrast="auto">IRMO znanstvenice dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić i dr. sc. Anamarija Farkaš objavile su znanstveni članak pod naslovom “</span><i><span data-contrast="none">Graffiti Vandalism at Cultural Heritage Assets: Review and Effectiveness of Prevention and Removal Methods„. </span></i><span data-contrast="auto">Rad je objavljen u časopisu International Journal of Conservation Science. Teme IJCS-a pokrivaju sve discipline i grane moderne znanstvene konzervacije, znanosti o okolišu i materijalima te inženjerstva usmjerene na znanost o konzervaciji (zaštita kulturne baštine, zaštita bioraznolikosti, inženjerstvo i  okoliš). International Journal of Conservation Science (IJCS).</span><span data-ccp-props="{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:0,&quot;335559740&quot;:240}"> </span></p>
<ul>
<li><span data-contrast="auto"> Časopis IJCS je indeksiran u bazama:</span><span data-ccp-props="{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:0,&quot;335559740&quot;:240}"> </span></li>
<li><span data-ccp-props="{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:0,&quot;335559740&quot;:240}"> </span><span data-contrast="auto">Web of Science – ESCI &amp;Scopus</span><span data-ccp-props="{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:0,&quot;335559740&quot;:240}"> </span></li>
<li><span data-contrast="auto"> </span><span data-contrast="auto">DOAJ (Directory of Open Access Journals)</span><span data-ccp-props="{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:0,&quot;335559740&quot;:240}"> </span></li>
<li><span data-contrast="auto">EBSCO &amp; Chemical Abstracts</span><span data-ccp-props="{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:0,&quot;335559740&quot;:240}"> </span></li>
<li><span data-contrast="auto">IndexCopernicus  &amp; Ulrich’s Database</span><span data-ccp-props="{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:0,&quot;335559740&quot;:240}"> </span></li>
<li><span data-contrast="auto">Academic Google &amp; Genamics JournalSeek</span><span data-ccp-props="{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:0,&quot;335559740&quot;:240}"> </span></li>
<li><span data-contrast="auto">WikiArc  &amp; A-Z e-Journals List</span><span data-ccp-props="{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:0,&quot;335559740&quot;:240}"> </span></li>
<li><span data-contrast="auto">Journal Seek &amp; Smithsonian Libraries</span><span data-ccp-props="{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:0,&quot;335559740&quot;:240}"> </span></li>
<li><span data-contrast="auto">Forum UNESCO &amp; OAKList Records</span><span data-ccp-props="{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:0,&quot;335559740&quot;:240}"> </span></li>
</ul>
<p><i><span data-contrast="auto">Sažetak</span></i><span data-contrast="auto">:</span><span data-ccp-props="{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335559739&quot;:0,&quot;335559740&quot;:240}"> </span></p>
<p><span data-contrast="auto">Grafiti kao oblik vandalizma predstavljaju ogroman problem za mnoge gradove diljem svijeta, a nije pošteđena niti kulturna baština. Uobičajene metode koje se primjenjuju u borbi protiv grafita odnose se na metode prevencije i uklanjanja. Ovo istraživanje  provedeno je s ciljem pregleda postojeće znanstvene literature o ovoj temi radi otkrivanja vrsta metoda korištenih u rješavanju ovog problema, kao i procjene njihove učinkovitosti/djelotvornosti. Rezultati su pokazali da među metodama prevencije/uklanjanja četiri vrste dominiraju: (a) kemijske, (b) fizikalno-mehaničke, (c) biološke (bioremedijacija) i (d) društvene metode. Iako su sve učinkovite, odabir metode može varirati ovisno o nizu čimbenika (npr. vrsta boje u spreju, podloga, cijena, utjecaji na okoliš itd.). Navedene su prednosti i nedostaci svake metode, što može poslužiti upraviteljima baštine pri odabiru metode, kao i donositeljima odluka pri stvaranju učinkovitog okvira politike u vezi s analiziranim problemom.</span><span data-ccp-props="{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335551550&quot;:6,&quot;335551620&quot;:6,&quot;335559739&quot;:0,&quot;335559740&quot;:240}"> </span></p>
<p><span data-contrast="auto">Rad je dostupan u otvorenom pristupu: </span><a href="https://ijcs.ro/public/IJCS-25-04_13_Jelincic.pdf"><span data-contrast="none">https://ijcs.ro/public/IJCS-25-04_13_Jelincic.pdf</span></a><span data-ccp-props="{&quot;201341983&quot;:0,&quot;335559739&quot;:0,&quot;335559740&quot;:240}"> </span></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>IRMO stručni suradnik Marko Raič sudjelovao na skupu „Moć baštine: tko baštini, a tko odlučuje?“</title>
		<link>https://bore.irmo.hr/irmo-strucni-suradnik-marko-raic-sudjelovao-na-skupu-moc-bastine-tko-bastini-a-tko-odlucuje/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragana Markanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 21 Nov 2025 11:30:58 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Centar]]></category>
		<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bore.irmo.hr/?p=1142</guid>

					<description><![CDATA[U javnoj ustanovi u kulturi Kuća halubajskega zvončara u Viškovu od 20. do 21. studenoga 2025. održan je stručni skup pod nazivom „Moć baštine: tko baštini, a tko odlučuje?“. Na skupu je Marko Raič, ispred Centra za održivi razvoj kroz kulturu, a u okviru projekta BORE, održao izlaganje pod naslovom „Do razbaštinjenja našeg ili vašeg: [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U javnoj ustanovi u kulturi Kuća halubajskega zvončara u Viškovu od 20. do 21. studenoga 2025. održan je stručni skup pod nazivom „Moć baštine: tko baštini, a tko odlučuje?“. Na skupu je Marko Raič, ispred Centra za održivi razvoj kroz kulturu, a u okviru projekta BORE, održao izlaganje pod naslovom „Do razbaštinjenja našeg ili vašeg: održivost bunjevačke baštine u kontekstu (sub)nacionalnih podjela“.</p>
<p>U svom je izlaganju analizirao kompleksne izazove oko percipiranja i upravljanja bunjevačkom baštinom ističući kako političke intervencije i različiti identitetski narativi narušavaju kulturnu i socijalnu održivost zajednice i njihove baštine. Posebna pozornost posvećena je institucionalnim intervencijama u baštinu „odozgo“ koje značajno doprinose fragmentaciji zajednice i stvaranju paralelnih interpretacija jedinstvenog kulturnog nasljeđa. Stručni skup je privukao stručnjake iz područja kulture i predstavnike ustanova u kulturi, a izlaganje je reaktualiziralo pitanja uloge institucija i zajednica u upravljanju baštinom.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Održana radionica u sklopu konferencije o Održivom razvoju</title>
		<link>https://bore.irmo.hr/odrzana-radionica-u-sklopu-konferencije-o-odrzivom-razvoju/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragana Markanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 14 Nov 2025 13:38:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bore.irmo.hr/?p=1131</guid>

					<description><![CDATA[U sklopu 17. konferencije o Održivom razvoju, 11. i 12. studenoga 2025. godine u Esplanade Zagreb Hotelu, u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj &#8211; HR PSOR,  održana je radionica &#8211; Razumijevanje sustava umjetne inteligencije. Uvodničari: izv. prof. dr. sc. Sanja Tišma, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju i predstojnica Odjela za resursnu ekonomiju, Institut [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>U sklopu 17. konferencije o Održivom razvoju, 11. i 12. studenoga 2025. godine u Esplanade Zagreb Hotelu, u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj &#8211; HR PSOR,  održana je radionica &#8211; Razumijevanje sustava umjetne inteligencije.</p>
<p>Uvodničari: izv. prof. dr. sc. Sanja Tišma, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju i predstojnica Odjela za resursnu ekonomiju, Institut za razvoj i međunarodne odnose, doc. dr. sc. Ivana Keser, znanstvena suradnica, Institut za razvoj i međunarodne odnose; izv. prof. dr. sc. Mihael Mišo Mudrić, izvanredni profesor, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>Radionica je pružila uvid u osnovne pojmove umjetne inteligencije (UI), rizike i izazove vezane uz korištenje umjetne inteligencije i njezine primjene u stvarnom kontekstu. Raspravljeno je o etici i načelima korištenja UI-a, pravnom okviru i standardima koji se odnose na UI, kao i o ulozi odgovornih osoba u kompanijama prilikom primjene UI. Kroz radionicu obrađeni su  i visokorizični sustavi UI-a, sustavi za upravljanje rizicima, politike privatnosti, korištenja i sigurnosti.</p>
<p><img decoding="async" class="alignnone size-medium wp-image-1132" src="https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/11/IMG-20251112-WA0016-300x225.jpg" alt="" width="300" height="225" /> <img decoding="async" class="alignnone size-medium wp-image-1133" src="https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/11/IMG-20251112-WA0018-300x225.jpg" alt="" width="300" height="225" /></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>IRMO stručnjaci održali radionicu u sklopu 50. skupštine Hrvatskog knjižničarskog društva</title>
		<link>https://bore.irmo.hr/irmo-strucnjaci-odrzali-radionicu-u-sklopu-50-skupstine-hrvatskog-knjiznicarskog-drustva/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragana Markanović]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 14 Nov 2025 13:29:05 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Vijesti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://bore.irmo.hr/?p=1119</guid>

					<description><![CDATA[]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><div class="et_pb_section et_pb_section_0 et_section_regular" >
				
				
				
				
				
				
				<div class="et_pb_row et_pb_row_0">
				<div class="et_pb_column et_pb_column_4_4 et_pb_column_0  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough et-last-child">
				
				
				
				
				<div class="et_pb_module et_pb_text et_pb_text_0  et_pb_text_align_left et_pb_bg_layout_light">
				
				
				
				
				<div class="et_pb_text_inner">Hrvatsko knjižničarsko društvo (HKD), koje neprekidno djeluje od 1940. godine i okuplja ključne stručnjake za razvoj knjižničarstva u Hrvatskoj, tijekom 2025. godine obilježava značajan jubilej – 85 godina postojanja. Središnji događaj obilježavanja ove značajne obljetnice bila je 50. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva, koja se održala 11.-12. studenoga 2025. godine u Zagrebu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Ova obljetnica poslužila je kao prigoda za osvrt na dosadašnji rad, ali i za ambiciozno promišljanje budućih smjernica djelovanja.</p>
<p>U godini velikog jubileja, HKD započinje proces planiranja budućnosti i izrade svoje Strategije razvoja. Cilj je Strategije daljnje jačanje stručne zajednice, poboljšanje suradnje i podizanje vidljivosti knjižničarske profesije u širem društvenom kontekstu.</p>
<p>Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) uključen je u ovaj strateški proces pružanjem stručne metodološke podrške. U tom kontekstu održana je radionica „Izazovi, potrebe, potencijali i SWOT analiza u okviru priprema za izradu Strategije razvoja HKD“.</p>
<p>Radionicu su vodile stručnjakinje Instituta: dr. sc. Sanja Tišma, dr. sc. Ivana Keser i Maja Hoić.</div>
			</div>
			</div>
				
				
				
				
			</div>
				
				
			</div><div class="et_pb_section et_pb_section_1 et_section_regular" >
				
				
				
				
				
				
				<div class="et_pb_row et_pb_row_1">
				<div class="et_pb_column et_pb_column_4_4 et_pb_column_1  et_pb_css_mix_blend_mode_passthrough et-last-child">
				
				
				
				
				<div class="et_pb_module et_pb_gallery et_pb_gallery_0  et_pb_bg_layout_light et_pb_gallery_grid">
				<div class="et_pb_gallery_items et_post_gallery clearfix" data-per_page="4"><div class="et_pb_gallery_item et_pb_grid_item et_pb_bg_layout_light et_pb_gallery_item_0_0"><div class="et_pb_gallery_image landscape">
					<a href="https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/11/IMG_20251111_161005.jpg" title="">
					<img decoding="async" width="400" height="284" src="https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/11/IMG_20251111_161005-400x284.jpg" srcset="https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/11/IMG_20251111_161005.jpg 479w, https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/11/IMG_20251111_161005-400x284.jpg 480w" sizes="(max-width:479px) 479px, 100vw" class="wp-image-1120" />
					<span class="et_overlay"></span>
				</a>
				</div></div><div class="et_pb_gallery_item et_pb_grid_item et_pb_bg_layout_light et_pb_gallery_item_0_1"><div class="et_pb_gallery_image landscape">
					<a href="https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/11/IMG_20251111_173256.jpg" title="">
					<img decoding="async" width="400" height="284" src="https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/11/IMG_20251111_173256-400x284.jpg" srcset="https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/11/IMG_20251111_173256.jpg 479w, https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/11/IMG_20251111_173256-400x284.jpg 480w" sizes="(max-width:479px) 479px, 100vw" class="wp-image-1122" />
					<span class="et_overlay"></span>
				</a>
				</div></div><div class="et_pb_gallery_item et_pb_grid_item et_pb_bg_layout_light et_pb_gallery_item_0_2"><div class="et_pb_gallery_image landscape">
					<a href="https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/11/IMG_20251111_173258.jpg" title="">
					<img decoding="async" width="400" height="284" src="https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/11/IMG_20251111_173258-400x284.jpg" srcset="https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/11/IMG_20251111_173258.jpg 479w, https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/11/IMG_20251111_173258-400x284.jpg 480w" sizes="(max-width:479px) 479px, 100vw" class="wp-image-1123" />
					<span class="et_overlay"></span>
				</a>
				</div></div><div class="et_pb_gallery_item et_pb_grid_item et_pb_bg_layout_light et_pb_gallery_item_0_3"><div class="et_pb_gallery_image landscape">
					<a href="https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/11/IMG_20251111_173906.jpg" title="">
					<img decoding="async" width="400" height="284" src="https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/11/IMG_20251111_173906-400x284.jpg" srcset="https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/11/IMG_20251111_173906.jpg 479w, https://bore.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/11/IMG_20251111_173906-400x284.jpg 480w" sizes="(max-width:479px) 479px, 100vw" class="wp-image-1124" />
					<span class="et_overlay"></span>
				</a>
				</div></div></div><div class="et_pb_gallery_pagination"></div></div>
			</div>
				
				
				
				
			</div>
				
				
			</div></p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
