Više o skupu: https://bore.irmo.hr/dani-europske-bastine-2026/

Pred stručnom publikom predstavljeni su pojam i obuhvat ozelenjivanja kulturne baštine, analiza relevantnih javnih politika na međunarodnoj, europskoj i nacionalnoj razini te sistematizirani primjeri dobrih praksi i praktičnih smjernica za provedbu uz naglasak na argumentaciji zašto je ozelenjivanje kulturne baštine važna tema suvremenog upravljanja kulturnim dobrima. Znanstveno-stručni skup je bio izvrsna prilika za razmjenu iskustava sa stručnjacima koji se bave odnosom kulture, okoliša i klimatskih promjena te doprinos širenju spoznaja o ulozi kulturne baštine u zelenoj tranziciji.

Sažetak je dostupan na: https://www.pp-medvednica.hr/wp-content/uploads/2026/09/20260828_PP-MED_03-KS_WEB-pages.pdf

Stručni rad pod naslovom „What Keeps Nightlife Tourists Coming Back“, na temelju istraživanja zagrebačkog slučaja prikazuje kako turisti u recenzijama ocjenjuju noćni život grada te profesionalcima predlaže praćenje dojmova posjetitelja. Autori pokazuju kako gradovi i ugostitelji redovitim praćenjem sentimenta recenzija noćnog života mogu na vrijeme prepoznati što treba unaprijediti, kako negativni dojmovi ne bi trajno narušili ugled destinacije.

Stručni rad dostupan je u aktualnom broju časopisa The Bridge – A Hospitality & Tourism Intelligence Digest: What Keeps Nightlife Tourists Coming Back – https://issuu.com/visitmalta/docs/the_bridge_-_issue_02_ , a cijela studija je dostupna ovdje: https://czasopisma.uni.lodz.pl/tourism/article/view/27766

Fotografija: The Side Show in Cape Town’s main dance floor; Author: Amberskybrown

Baština danas više nije statičan skup materijalnih i nematerijalnih dobara koje tek treba očuvati i interpretirati, već dinamično i često osporavano područje u kojem se prelamaju društvene, političke, ekonomske i tehnološke promjene suvremenog svijeta. U kontekstu ubrzanih globalnih procesa – digitalizacije, klimatskih promjena, migracija, turizma, urbanizacije i transformacija identiteta – pojam baštine kontinuirano se redefinira, a s njime i uloga stručnjaka, institucija i zajednica koje je stvaraju, čuvaju i prenose.

Jedan od ključnih izazova odnosi se na pitanje održivosti: kako očuvati baštinu u uvjetima klimatskih promjena, prirodnih katastrofa i intenzivnog turističkog pritiska, a istovremeno osigurati njezinu dostupnost i relevantnost za suvremeno društvo. Digitalne tehnologije otvaraju nove mogućnosti dokumentiranja, interpretacije i participacije, ali istodobno postavljaju pitanja autentičnosti, dugoročne pohrane i digitalne nejednakosti.

Sve je izraženija i potreba za uključivanjem zajednica u procese odlučivanja o baštini, čime se naglasak pomiče s institucionalnog upravljanja prema participativnim modelima. U tom kontekstu otvaraju se i pitanja reprezentacije, uključivosti i vidljivosti marginaliziranih skupina, kao i problematika „teške” ili osporavane baštine, koja zahtijeva osjetljive i odgovorne pristupe interpretaciji.

Dodatno, baština sve češće postaje prostor društvenog dijaloga, ali i konflikta – od pitanja vlasništva i restitucije do različitih interpretacija prošlosti. U takvim okolnostima, stručnjaci u području baštine suočavaju se s potrebom za interdisciplinarnim pristupima, novim metodologijama rada te kontinuiranim propitivanjem vlastitih praksi.

Ovaj skup nastoji otvoriti prostor za raspravu o navedenim i drugim suvremenim temama u području baštine, potaknuti razmjenu znanja i iskustava te doprinijeti razvoju inovativnih i uključivih pristupa u teoriji i praksi čime obilježavamo Dane europske baštine 2026.

Pored razmjene znanstvenih i stručnih znanja, cilj skupa je i ostvariti snažniju suradnju znanstvenih i stručnih centara koji djeluju u Hrvatskoj, a bave se temama kulture, kulturne baštine (materijalne i nematerijalne), umjetnosti, održivog razvoja i obrazovanja no dosad nisu djelovali u sinergiji. Skup je prilika za okupljanje centara koji se bave srodnim temama, međusobno predstavljanje te razmatranje načina dugoročnije suradnje. To otvara mogućnosti interdisciplinarnog dijaloga o aktualnim izazovima i perspektivama u području baštine odnosno razmatranja međusobne suradnje i uloge postojećih centara. U tom smislu, skup smatramo početnom točkom za buduću suradnju centara na razne teme iz područja kulture, obrazovanja i održivog razvoja.

Više o skupu: https://bore.irmo.hr/dani-europske-bastine-2026/

Ukoliko ste zainteresirani za ovu tematiku te želite sudjelovati (bez izlaganja), molimo da se javite na daniela.jelincic@irmo.hr.

Rad istražuje „zelenu urbanu obnovu“ koja zahtijeva koordinaciju između prilagodbe klimatskim promjenama, upravljanja vodama, očuvanja bioraznolikosti i prostornog planiranja unutar koherentnih policy okvira. Istraživanje predstavlja strukturirani analitički okvir za procjenu načina na koji su rješenja temeljena na prirodi (NbS) i mjere prirodnog zadržavanja vode (NWRM) zastupljene u lokalnim i nacionalnim policy dokumentima, koristeći grad Zagreb, kao studiju slučaja. Analiza je kombinirala kvalitativnu analizu sadržaja, polu-kvantitativnu procjenu i komparativnu analizu usklađenosti javnih politika analizirajući strateške, planske i zakonodavne dokumente. Noviji strateški dokumenti pokazali su najširu pokrivenost terminima prilagodbe klimatskim promjenama, očuvanja bioraznolikosti, održivog upravljanja vodama i zelene infrastrukture, dok su zakonodavni i prostorno-planski dokumenti sadržavali više specifičnijih odredbi vezanih za rješenja temeljena na prirodi i mjere prirodnog zadržavanja vode. Ekonomska izvedivost, prilagodljivo upravljanje i više odredbi vezanih uz provedbu bile su manje dosljedno zastupljene. Usporedba na više razina dodatno je identificirala jaču usklađenost između novijih strateških dokumenata grada Zagreba i nacionalnih dokumenata o klimatskoj i vodnoj javnoj politici. Članak doprinosi strukturiranoj prilagodbi kriterija izvedenih od IUCN-a (eng. Međunarodna unija za očuvanje prirode ) za analizu policy dokumenata na više razina, dok njezina primjenjivost u drugim pravnim i urbanim kontekstima zahtijeva dodatno komparativno testiranje. 

Rad je dostupan u otvorenom pristupu na poveznicama:  

https://www.mdpi.com/2073-445X/15/8/1507 

https://doi.org/10.3390/land15081507 

Na konferenciji je predstavila znanstveni rad pod naslovom Bioeconomy as a Driver of Sustainable Development: Opportunities and Challenges in the 21st Century („Bioekonomija kao pokretač održivog razvoja: prilike i izazovi u 21. stoljeću“), napisan u koautorstvu sa Sanjom Tišmom (IRMO) i Milenkom Krajišnikom (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Banjoj Luci).

Rad analizira doprinos bioekonomije ostvarivanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda (Sustainable Development Goals – SDGs), s posebnim naglaskom na odgovornu proizvodnju i potrošnju, klimatsku akciju te dostojanstven rad i gospodarski rast. Autori su primijenili kombinaciju analize politika, sustavnog pregleda literature i anketnog istraživanja.

Rezultati istraživanja pokazuju da 66,5 % ispitanika vjeruje da bioekonomija može značajno doprinijeti održivom razvoju, no samo 26,7 % izjavljuje da je doista upoznato s tim pojmom, što ukazuje na jasan jaz između podrške i razumijevanja. Nadalje, samo 33,8 % ispitanika spremno je platiti 10–15 % višu cijenu za proizvode izrađene od poljoprivrednog otpada, dok najvećom preprekom široj primjeni bioproizvoda ne smatraju cijenu, nego nedostatak informacija (37,4 %). Konačno, 74,1 % ispitanika smatra da je uloga države, kroz subvencije i regulativu, ključna za razvoj bioekonomije.

Poveznica:The Role of Artificial Intelligence in Digital Sustainability and Governance Systems

Ove je godine za konferenciju prihvaćeno više od 180 sažetaka, koje potpisuje više od 310 autora iz 36 zemalja: Albanije, Alžira, Argentine, Austrije, Barbadosa, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Češke, Etiopije, Francuske, Gruzije, Njemačke, Gane, Grčke, Indije, Iraka, Italije, Japana, Jordana, Latvije, Sjeverne Makedonije, Pakistana, Paname, Poljske, Portugala, Katara, Rumunjske, Srbije, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Ukrajine.

Autorice su prvog dana konferencije, 10. lipnja, predstavile rad pod naslovom Linking the Biodiversity Conservation Policies and the Danube Macro-Region Economic Sustainable Development. Rad istražuje ulogu politika očuvanja bioraznolikosti u kontekstu Strategije Europske unije za dunavsku regiju (EUSDR) i Strategije Europske unije za bioraznolikost do 2030. godine (EUBDS).

Cilj rada je identificirati mogućnosti za održivo gospodarsko uključivanje praksi očuvanja bioraznolikosti kroz aktivnosti provedbe EUSDR-a. Kao istraživačka metoda primijenjena je analiza usklađenosti, usmjerena na utvrđivanje razine usklađenosti Prioritetnog područja 6 – bioraznolikost (PA6) Strategije EU za dunavsku regiju s dvama ključnim dokumentima koji čine okvir politike Europske unije u području bioraznolikosti: Strategijom EU za bioraznolikost do 2030. godine i Europskim zelenim planom.

Rezultati istraživanja potvrđuju da je okolišno prioritetno područje 6 EUSDR-a u visokoj mjeri usklađeno sa Strategijom EU za bioraznolikost do 2030. godine, no i dalje nedostaju politike koje povezuju gospodarstvo, financijski sektor i zaštitu bioraznolikosti.

Na temelju dosadašnjih postignuća predlažu se novi mehanizmi za premošćivanje utvrđenih provedbenih nedostataka, uključujući vodeću inicijativu za bioraznolikost (Biodiversity Flagship), Poslovno vijeće za bioraznolikost Dunavske regije (Danube Biodiversity Business Council) te internetsku/mobilnu aplikaciju za bioraznolikost (Biodiversity Web/Mobile Application).